Forum Artists Corner

Tutorijal: Muzicka teorija (Posjeta: 2077 )
Autor Odgovor
peejunk
Party people
Postova: 26
Lokacija: Vitez
Zanimanje: Life, Universe and Everything Else..
Age:35
Prvi post na ovu temu bice osnove, pojmovi i definicije, pa krenimo redom i logicki:

Nota/Ton: Nota je zapis tona, ali je uvrijezenoa upotreba ova dva pojma kao sinonima. Kad kazemo nota ili ton mislit cemo (u ovom tekstu) na jedan od tonova zapadnjacke kromatske skale. Ako ove tri zadnje rijeci izazivaju glavobolju samo ih preskocite. Primjer: Ton C, na klavijaturi bijela tipka na pocetku grupe tipki sa dvije crne tipke :D

Interval: Interval je razmak izmedju dva tona. Najmanji razmak koji poznaje moderna zapadnjacka kromatska teorija (opet onaj pojam) je polustepen*, to je najmanji tonalni razmak (interval) izmedju dvije susjedne tipke na klaviru (npr. tamo gdje dvije susjedne bijele tipke nemaju crnu izmedju sebe, B-C ili E-F).

Puristi (dakle muzicki akademici sa stapom u dupetu) vole da prave razliku izmedju dva enharmonijska intervala (u biti isti broj polustepena izmedju ali razlicita funkcija, npr. C-Eb naspram C-D#). U nacelu je zapravo nebitno jer funkcionalna harmonija danas vise nije neka akademska magija, nego sistem jednostavnih fizikalnih zakonitosti odnosa medju frekvencijama, pa su samim time i ovakve analno-retentivne distinkcije postale nevazne. Ton je ton. Usto, danas imamo temperiranu skalu (8ve/12) udesenu sa referentnim tonom (srednje A na 440Hz) u kojoj stvarno isti interval svakog npr. mola ima isti "smek" sto nekad nije bio slucaj zbog razlicitih ugodjavanja instrumenata.

Intervali se mogu posmatrati i dvojako, kao slijed tonova (dakle C-D interval odsviran tako da prvo odsviramo C pa D) ili kao suzvucje ili akord (C-D odsvirani zajedno u istom trenutku). Ovisno o tome mogu

Polustepen (oznacit cemo ga sa ps) je gradivni element svih ostalih intervala:

Unisono (0ps)

isti ton, npr. ponavljanje istog tona vise puta ili kad isti ton istovremeno bude odsviran na dva razlicita instrumenta

Mala sekunda (1ps)

npr. B-C, C-Db - smatra se drugim najdisonantnijim intervalom, cesto obiljezje folk/etno muzike. pojmove konsonanse i disonanse cemo obraditi kasnije.

Velika sekunda (2ps)

npr. C-D, takodje "cijeli stepen" ili samo "stepen". U melodijskim linijama kretanje (gore ili dole) za stepen, polustepen ili tercu najcesce je.

Molska terca (3ps)

npr. C-Eb - terce su osnova za akorde u klasicnoj funkcionalnoj harmoniji. Akordi se grade nizanjem terci a prva od njih definira modalitet akorda. Radi pojednostavljenja moderna teorija koristi samo dva modaliteta molski i durski, ali postoji sirok niz akordskih tipova baziranih na ostalim tercama u akordu.

Durska terca (4ps)

npr. C-E

Kvarta (5ps)

npr C-F - smatra se jednim od najsavrsenijh intervala u tradicionalnoj harmoniji, a takodje se koristi kao gradivni element u avantgardnoj kvartnoj harmoniji.

Triton (6ps)

Tesko se teoreticarima dogovoriti da li je triton povisena kvinta ili snizena kvarta zbog toga sto je pomenuti enharmonijski problem prestao biti problem kad su se ljudi sa malo konkretnijim znanjem od muzickih akademika (akusticki fizicari prvenstveno) poceli empirijski baviti problemima konsonanse, disonanse i kromatskih intervala.

C-F# ili C-Gb, ko zna, a nije ni bitno.

Ulglavnom, da se vratimo na triton, smatra se najmracnijim intervalom, najdisonantniji je interval kromatske skale, stari crkvenjaci su u sirokom luku izbjegavali njegovu upotrebu nazivjauci ga diablo in musica, u kasnija doba razvoja teorije usao je kao nesto sto se studentima muzike brani i smatra pogresnim, ovaj put ne iz religijskih nego estetskih razloga (disonanace nisu bile dobrodosle u slatkastoj, veseloj ili epohalnoj muzici kakva je klasicna uglavnom bila). Tek je u 20st. usao u siru upotrebu preko impresionista, jazza, avantgarde, prvo kao melodijski (uzastopni), a poslije i kao harmonijski (istovremeni) interval. I danas se koristi samo za mracnije soundove. Kombinirajuci male sekunde i tritone moze se pisati etnofonicna muzika (npr. goa/psy trance) ili jako mracna (npr. Darkstep drum'n'bass).

Kvinta (7ps)

C-G

Smatra se najsavrsenijim intervalom, akordi koji imaju neku drugu kvintu (triton ili povisenu) smatraju se "zacinjenim", vecinom akordi imaju samo ovu, tzv. savrsenu kvintu. Stavise, cesto je kretanje u harmoniji gdje se kvinta pomjera sa tonikom na nacin da uvjek ostaju u odnosu od 7 polustepena, makar to izazivalo izlazak iz skale, ili se izostavlja iz akorda ako se zeli izbjeci izlazak iz skale.

Molska seksta tj. povisena Kvinta (8ps)

C-Ab odn. C-G#

Molska seksta je seksta iz prirodnog i harmonijskog mola. Posto je nema u melodijskim molovima, nekad se koristi naziv Mala seksta. Mada ima funkciju u melodijskim linijama, povelik je skok pa nije tako cest, a klasicna funkcionalna harmonija je u neku ruku maceha ovom prelijepom intervalu pa se nema sta vise reci dok ne dodjemo do izgradnje akorda :)

Durska seksta (9ps)

C-A

Vidi gore.

Dominantna ili molska septima (10ps) i durska septima (11ps)

C-Bb (dom7)

C-B (Maj7)

Obe septime sluze kao "vodice" vode u toniku (pocetni ton skale). Sem toga, definiraju septakorde. Pojavljuju se u skalama cija imena mozete uz IQ 90 ekstrapolirati iz naziva septima :D

Oktava (12ps)

C-C2

Oktava je isti ton odsviran u visem registru. Frekvencija oktave je duplo veca. Zbog nacina na koji nas sluh psiholoski funkcionira ovaj interval za nas ima gotovo istu kvalitetu kao unisono, a razlika je vise timbralne (boja tona) prirode. Zato se intervali iznad oktave cesto funkcionalno svode na intervale unutar oktave kojim odgovaraju kad im se oduszme razmak otave -- npr. nona (C-D2) na sekundu (C-D) i slicno. U najvecem dijelu muzike skokovi veci od oktave se i ne pojavljuju cesto u melodiji.

Intervali nas vode do pojmova konsonanse i disonanse. Konsonantnim smatramo intervale koji zvuce stabilno i razrijeseno, a disonantnim one koji nose neku tenziju ili zvuce neugodno, "pogresno". Apsolutna konsonatnost je istovjetnost kvalitete tona (unisono i oktava), a apsolutnom disonancom smatramo nesto sto bi vec dovelo u stranu, uznemirujucu, gotovo neslusljivu muziku (atonalnost, precesta upotreba sekundi, tritona i septima). Nemoguce je cvrsto podijeliti intervale na konsonantne i disonantne (mada je u klasicnoj teoriji dominirala upravo ovakva podjela) ali postoji nekoliko gradacija intervala po konsonantnosti, evo jedne:

Najkonsonantniji
.
Unisono
Oktava
Kvinta
Kvarta
Durska terca
Molska seksta
Molska terca
Durska seksta
Velika sekunda
Dominantna septima
Durska septima
Mala sekunda
Triton
.
Najdisonantniji

Ovo je funkcionalna gradacija, postoji gradacija bazirana na matematickim odnosima. Estetski gledano obije su jednako validne a razlikuju se u polozajima terci i seksti.

Skala i mod: Mod (modalitet) je niz intervala koji definiraju jedan muzicki okvir. Najosnovniji modovi moderne teorije su molski i durski modovi. Mod definira broj tonova i sistem intervala izmedju susjednih tonova. Tako durski modalitet definira 7 tonova i slijedeci sistem (ps-polustepen, cs-cijeli stepen): cs-cs-ps-cs-cs-cs-ps, odnosno 2-2-1-2-2-2-1

Skala ili ljestvica je niz tonova jednog moda, sa pocetkom u nekom tonu kromatske skale. Ovaj pocetni ton skale, koji joj daje ime, nazivamo jos tonikom skale. Npr. durski modalitet sa pocetkom u C, naziva se C dur skalom i sastoji se od slijedecih tonova C (cs) D (cs) E (ps) F (cs) G (cs) A (cs) B (cs) C

Cesto se ovi termini (mod i skala) koriste naizmjenicno (pa se pod durskom skalom smatra durski mod, a rijec modalitet ili mod se koristi uglavnom za stare koralne modove). Primjetite da ja koristim logicniju, anglosaksonsku notaciju (CDEFGABC) a ne talijansku koja je kod nas cesca (CDEFGAHC, a sa B se oznacava snizeno H odnosno ono sto je u anglosax. Bb).

Osnovna skala zapadnjacke harmonije jeste 12-tonska kromatska skala: C-C#-D-D#-E-F-F#-G-G#-A-A#-B-C a sve ostale se grade nad njom.

Najcesce korisceni modaliteti ili modovi nad kojima je gradnja akorda i funkcionalna harmonija najbolje izgradjena su diatonicki modovi. To su 7-tonski modovi koji su se iskristalizirali za upotrebu u kasnijem periodu Europske muzike. Primjeri skala sa tonikom u C u ovim modovima su:

Dur: C-D-E-F-G-A-B-C
Prirodni mol: C-D-D#-F-G-G#-A#-C
Harmonijski mol: C-D-D#-F-G-G#-B-C
Melodijski mol: C-D-D#-F-G-A-A#-C
Melodijski mol (uzlazni): C-D-D#-F-G-A-B-C

Slijedeca "obitelj" modova su crkveno-koralni modovi. Nastali su u predharmonijskom vremenu i izmislili su ih srednjevjekovni gregorijanski svecenici koji su nad njima izgradili razvijen sistem polifone kompozicije koji danas poznajemo kao Gregorijanski koral i koji je preteca klasicnog (serijskog) kontrapunkta. Sama rijec mod za skalu potice iz vremena kad su ovi modovi nastali. Danas se najvise koriste u jazzu, ali i elektronskoj muzici zbog siroke lepeze "filinga" koje nude (mogu biti mracni, tuzni itd.). Diatonicki modovi su zapravo stari modovi koji su preostali kada su svi cool modovi izbaceni iz klasicne muzike:

Modove je najlakse shvatiti kao sisteme izgradjene nad C-durom (ionskim modom) sa pocetkom u nekoj drugoj noti

Ionski (Dur): C-D-E-F-G-A-B-C
Dorijski: D-E-F-G-A-B-C-D odn. C-dor.: C-D-D#-F-G-A-A#-C
Frigijski: E-F-G-A-B-C-D-E odn. C-frig.: C-C#-D#-F-G-G#-A#-C
Lidijski: F-G-A-B-C-D-E-F tj. C-lid.: C-D-E-F#-G-A-B-C
Miksolidijski: G-A-B-C-E-F-G tj. C-dom.:C-D-E-F-G-A-A#-C
Eolski (mol): A-B-C-D-E-F-G-A tj. C-mol:C-D-D#-F-G-G#-A#-C
Lokrijski: B-C-D-E-F-G-A-B tj. C-lok.: C-C#-D#-F-F#-G#-A#-C

Zbog toga sto miksolidijski mod ima dominantni septakord u tonici (Cdom7, C-E-G-A#), naziva se dominantnim i cesto je koristen u tradicionalnoj jazz muzici. Sam naziv "dominant mode" za miksolidijski mod dio je jazz terminologije. Lokrijski i frigijski su bili cesti modovi u starom Goa tranceu, jako su mracni, a zajedno sa lidijskim (nesto tuzniji ali i dalje lagano mracan mod) cine tri modaliteta koja su dominirala heavy metalom 80-ih, narocito onom progresivnijom varijantom. Dorijski mod ili melodijski mol je cesta zamjena za molski (eolski) modalitet i u harmonijskoj upotrebi zbog specificnog feelinga, u klasicnoj harmoniji melodijski molovi su se koristili za pisanje melodijskih dionica nad akordima (harmonijom) pisanom u harmonijskom ili prirodnom molu. I danas se ova praksa srece tu i tamo i u pop muzici ali danas tonalnom muzikom dominira slobodna upotreba modaliteta i gradnja muzickih struktura nad poznavanjem svojstava intervala.

Za pisanje melodijskih solo dionica cesto se za prolazne dionice pozajmljuju note iz drugih skala kao zacini, jer privlace pozornost slusatelja stvarajuci tenziju koja se onda razrijesava notom iz skale, slicno kao kod melodijskih molova. Od svih ovakvih "prosirenih" skala najpoznatija je blues skala. Primjeri:

Blues: C-D-(D#)-E-F-G-A-(A#)-B-C
Umanjena: C-D-D#-F-(F#)-G#-(A)-A#-C
Simetricna: C-D-(D#)-E-(F#)-G-A-A#-C
Flamenco: C-(C#)-D#-(E)-F-(F#)-G#-A#-C

U zagradama su note koje se izbjegavaju u harmoniji ovih modova, ili se koriste kao tenzijske note, ali se pojavljuju u melodiji.

Odnosi izmedju harmonije neke stvari i melodije su jako kompleksni, tako da mnogo toga igra ulogu u tome kakva ce percepcija slusatelja biti. Neka melodijska kretanja ili tonovi ne mogu zvucati dobro na pojedinim mjestima (cesto jer ostvaruju odnos tritona ili male sekunde prema dominirajucim notama akorda ispod). U ovakvim slucajevima kazemo da je doslo do sudara tonova, a cest izraz je "fals" ton. Za improvizacije nad nekom harmonijom cesto je pozeljno izbaciti note koje ne funkcioniraju dobro na svakoj lokaciji u metrici pjesme, zato se koriste reducirane pentatonicke skale cije melodijske linije, mada jednostavne i neizazovne, uvijek "pale":

Durska/Kineska p.: C-D-E-G-A-C
Molska/Blues p.: C-D#-F-G-A#-C
Japanska p.: C-C#-F-G-G#
2. Kineska p.: C-E-F#-G-B-C
Arabeo-lokrijska p.: C-C#-D#-F#-G#-C

Neki etnicki modovi koji se mogu mapirati na kromatski sistem i neki drugi upotrebljivi modaliteti:

Perzijski: C-C#-E-F-F#-G#-B-C
Arapski: C-D-D#-F-G-G#-B-C
Romski: C-D-D#-F#-G-G#-A#-C
Madjarski: C-D#-E-F#-G-A-A#-C
Indijski: C-D-E-F-G-G#-A#-C
RnB skala: C-D#-E-F-G-A-A#-C

Slijedeci nastavak: akordi, progresije i funkcionalna harmonija

*moderna zapadnjacka kromatska teorija se razvila iz starogrcke u koralnu kroz srednji vijek (crkveno-modalna teorija, stari modaliteti), potom klasicnu muziku (diatonicka teorija, koja poznaje samo molske i durske skale) u svoj danasnji, kromatski (dvanastotonska skala) oblik. To je najrasprostranjeniji muzicki sistem u svijetu mada postoji nekoliko starijih, razvijenijih i jednako kompleksnih sistema kao sto su indijski Raga sistem, Kineski, Arapski, Perzijski sistem itd. Mnogi tradicionalni etnicki sistemi barataju intervalima koji su manji od polustepena (Hindusi imaju mnostvo skala koje imaju intonacije totalno razlicite od kromatske, Arapi koriste cetvrt-stepene za mnoge svoje skale) pa se mnoge skale iz ovih sistema ne mogu koristiti pomocu klavijatura i slicnih zapadnjackih instrumenata. Neke od ovih skala ipak koriste samo polustepene i intervale koji su visekratnici polustepena pa se daju mapirati ili emulirati pomocu kromatske skale.

Poruku uredio: peejunk, 01.11.2005 u 19:07
x_skater
Administrator
Postova: 26
Lokacija: Mostar
Zanimanje:
Age:31
Ti si meni kralj :D evo sada ti pravim sekciju tutorijali :)
danijelsavic
Party people
Postova: 26
Lokacija: Bijeljina/Novi Sad
Zanimanje: muzika, fax
Age:30
hehe
keep them coming

nekad se malo zagubim u pojmovima, ali dobro, pohvatace se
al ovi ko usput komentari su ludilo hahaha
wanted
Party people
Postova: 26
Lokacija: Sarajevo
Zanimanje: from disco to disco
Age:32
Ti si meni kralj:D


:yes:musique16:zbless
peejunk
Party people
Postova: 26
Lokacija: Vitez
Zanimanje: Life, Universe and Everything Else..
Age:35
Ispravio sam neke tipefelere, lapsuse i greske, te dodao jos par stvari u tekst da ga ucinim malo citljivijim i povezanijim.
almir
Party people
Postova: 26
Lokacija: Oslo
Zanimanje: /:)
Age:37
Svaka cast :yes
Warrior of the Light
Party people
Postova: 26
Lokacija: Banjaluka
Zanimanje:
Age:31
Slijedeci nastavak: akordi, progresije i funkcionalna harmonija


Kad će ovo.

PS svaka čast na ideji
M-A-Y-A
Party people
Postova: 26
Lokacija: Sarajevo
Zanimanje: psyDECO, motion design & VJing
Age:27
ma e super...samo moram sve to odsvirati da bi skuzila i zapamtila, a, ev cim nadjem sat dvada sjedim za klavirom, uzas sam u strci nekoj...
x_skater
Administrator
Postova: 26
Lokacija: Mostar
Zanimanje:
Age:31
Moda nekome ovo i treba ?

Učitavam...